Alimentacija – krivična prijava za alimentaciju – primer

Krivična prijava za alimentaciju se podnosi zbog izvršenja krivičnog dela nedavanje izdržavanja iz čl. 195 Krivičnog zakonika. Ovo krivično delo vrši onaj ko ne daje izdržavanje za lice koje je po zakonu dužan da izdržava, a ta dužnost je utvrđena izvršnom sudskom odlukom ili izvršnim poravnanjem pred sudom ili drugim nadležnim organom, u iznosu i na način kako je to odlukom odnosno poravnanjem utvrđeno.

alimentacija krivična prijava za alimentaciju

Krivična prijava za alimentaciju

Da bi neko krivično odgovarao za neplaćanje alimentacije potrebno je najpre da je njegova obeveza na plaćanje alimentacije utvrđena izvršnom odlukom suda ili izvršnim poravnanjem pred sudom. Kako bi odluka suda postala izvršna potrebno je da je postala pravnosnažna. Odluka je pravnosnažna kada se više ne može pobijati žalbom, a izvršna je kada je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze određen u toj odluci. Sud koji je doneo odluku odnosno pred kojim je zaključeno poravnanje konstatuje datum izvršnosti te ukoliko lice koje je dužno da plaća alimentaciju nakon tog datuma ne plaća alimentaciju u iznosu i na način kako je tom odlukom ili poravnanjem utvrđeno čini ovo krivično delo. ( Ukoliko posedujete presudu kojom je određeno lice obavezano da plaća alimentaciju možete otići do pisarnice suda kako bi vam na ovoj presudi stavili klauzulu pravnosnažnosti i izvršnosti. Na taj način ćete saznati datum izvršnosti i obezbediti dokaz da je odluka suda izvršna. Ovaj dokaz obavezno treba priložiti uz krivičnu prijavu.)

Važno je naglasiti da će postojati ovo krivično delo i ukoliko dužnik samo kasni i ne poštuje rokove za isplatu alimentacije, odnosno ne plaća redovno, a svakako kada ne plaća iznose na koje je obavezan.

Ko može podneti krivičnu prijavu za alimentaciju

Krivičnu prijavu može podneti svako. Najčešći slučaj nedavanja izdržavanja je kada jedan od roditelja ne plaća alimentaciju za svoje dete. U tom slučaju krivičnu prijavu može podneti drugi roditelj, samo dete, duga lica koja se staraju o tom detetu, ali i svi drugi građani. Javni tužilac je dužan da po njoj postupa i goni učinioca ovog krivičnog dele kada za to postoje dokazi. To se isto odnosi i na slučajeve kada postoji utvrđena obaveza plaćanja alimentacije za druga lica. I u tom slučaju krivičnu prijavu može podneti svaki građanin.

Kome se podnosi krivična prijava za alimentaciju

Krivična prijava za neplaćanje alimentacije se podnosi Osnovnom javnom tužiocu prema mestu gde je onaj koji je dužan da plaća alimentaciju bio dužan da plaća. Obično je to mesto prebivališta lica kome se alimentacija plaća. Međutim, krivičnu prijavu možete podneti bilo kom javnom tužiocu. On će po njoj postupati ili je proslediti drugom, po njegovom mišljenju nadležnom javnom tužiocu.

U kom roku se podnosi krivična prijava za alimentaciju

Krivična prijava zbog krivičnog dela nedavanje izdržavanja iz čl. 195 KZ može se podneti čim lice koje je dužno da plaća alimentaciju ne plati u roku i iznosu kako je na to obavezano izvršnom presudom ili poravnanjem. Najčešće u presudama stoji dužnost da se izdržavanje plaća do petog u mesecu za prethodni mesec. To znači da ukoliko alimentacija za mesec mart nije plaćena do petog aprila, već šestog aprila se može podneti krivična prijava. Veoma je važno da se krivična prijava podnese što pre s obzirom na to da krivični postupak može trajati i više od godinu dana. Ovo posebno ako prijavljeni često menja mesta stanovanja i nije dostupan organima gonjenja. Podnošenjem blagovremene krivične prijave će se i blagovremeno izvršiti pritisak na prijavljenog da izvršava svoje obaveze. Osim toga time će se sprečiti moguće nastupanje zastarelosti krivičnog gonjenja za ovo krivično delo.

Zastarelost krivičnog dela nedavanje izdržavanja

Relativna zastarelost krivičnog gonjenja zbog krivičnog dela nedavanje izdržavanja iz čl. 195 KZ nastupa nakon proteka tri godine od dana izvršenja ovog krivičnog dela. Relativna zastarelost nastupa ukoliko se ne preduzimaju radnje gonjenja učinioca ovog krivičnog dela. Nastupiće u ovom roku ukoliko se ne podnese krivična prijava. Pri tome treba pojasniti da se ovaj rok računa za svaku mesečnu obavezu posebno. Ukoliko je postojala dužnost plaćanja alimentacije do petog u mesecu za prethodni mesec pa podnesete krivičnu prijavu 6. oktobra 2022.godine za sve obaveze izdržavanja do oktobra 2019.godine nastupiće relativna zastarelost krivičnog gonjenje. To znači da se za deo izdržavanja koji nije plaćan u periodu pre oktobra 2019.godine učinilac ne može krivično goniti.

Pored relativne zastarelosti postoji i apsolutna zastarelost krivičnog gonjenja. Gonjenje učinioca ovog krivičnog dela u svakom slučaju se ne može preduzeti po proteku šest godina od dana izvršenja krivičnog dela. Ukoliko je postojala dužnost plaćanja alimentacije do petog u mesecu za prethodni mesec ali se iz nekog razloga postupak ne okonča pravnosnažno do 06. oktobra 2026.godine za sve obaveze izdržavanja do septembra 2020.godine nastupiće apsolutna zastarelost krivičnog gonjenje. Za deo izdržavanja koji nije plaćan za period pre septembra 2020.godine učinilac neće moći da bude oglašen krivim. Kako da ubrzate postupak i ne dozvolite da dođe do zastarelosti možete pročitati ovde.

Šta mogu dobiti podnošenjem krivične prijave za alimentaciju

čovek daje alimentaciju

ALIMENTACIJA

Podnošenjem krivične prijave za alimentaciju obaveštavate javnog tužioca o učinjenom krivičnom delu. Ukoliko uz krivičnu prijavu dostavite i dokaze javni tužilac ili njegov zamenik će najverovatnije odmah pozvati prijavljenog radi njegovog saslušanja kao osumnjičenog. Kada osumnjičeni pristupi javni tužilac mu može ponuditi odlaganje krivičnog gonjena odnosno primenu načela oportuniteta. To znači da mu javni tužilac može ponuditi da u određenom roku isplati zaostale obaveze na ime izdržavanje, pa ako osumnjičeni to učini da odbaci krivičnu prijavu. O primeni načela oportuniteta detaljnije možete pročitati ovde.

Ukoliko se primeni načelo oportuniteta okrivljeni neće krivično odgovarati i neće biti kažnjen ali ćete dobiti novac na ime zaostalih obaveza na ime izdržavanja.

Druga mogućnost je da javni tužilac nakon saslušanja okrivljenog i ispitivanja oštećenog, odnosno njegovog zakonskog zastupnika, ukoliko je oštećeni maloletan, podnese optužni predlog nadležnom sudu i optuži osumnjičenog za krivično delo nedavanje izdržavanja iz čl. 195 KZ. To će javni tužilac najverovatnije učiniti ukoliko je već primenjen institut odlaganja gonjenja po nekoj ranijoj krivičnoj prijavi, ukoliko osumnjičeni ne prihvati obavezu da u određenom roku isplati zaostale obaveze ili ukoliko je tu obavezu prihvatio ali je nije ispunio. Ako ste prvi put podneli krivičnu prijavu u najvećem broju slučajeva javni tužilac će pokušati najpre primenu instituta odlaganja krivičnog gonjenja.

U krivičnom postupku pred sudom, ako osumnjičeni bude oglašen krivim, sud će mu izreći krivičnu sankciju. Osumnjičenom koji je neosuđivan i prvi put odgovara za krivično delo nedavanje izdržavanja iz čl. 195 KZ sud će u najvećem broju slučajeva izreći uslovnu osudu. To znači da će mu sud utvrditi kaznu zatvora u određenom trajanju i odrediti da se ta kazna neće izvršiti ukoliko u određenom roku koji može biti od jedne do pet godina ne ponovi krivično delo. Kod izricanje ovakve uslovne osude sud ima mogućnost da osuđenom naloži i da u određenom roku u okviru vremena proveranja isplati zaostale obavez izdržavanja, a da će se, ukoliko osumnjičeni tu obavezu ne ispuni, utvrđena kazna zatvora izvršiti odnosno da će ići u zatvor. Na ovakav način osuđeni će biti primoran da isplati zaostale obaveze jer će u suprotnom ići u zatvor.

Šta u slučaju da osuđeni ne isplati zaostale obaveze izdržavanja u roku koji mu je naložio sud

U slučaju kada osuđeni ne isplati zaostale obaveze na ime alimentacije u roku koji mu je naložio sud bitno je da oštećeni odmah reaguje. Čim istekne rok u kojem je osuđeni bio dužan da plati zaostale obaveze alimentacije o tome se obaveštava javni tužilac. To se čini tako što oštećeni ili njegov zakonski zaptupnik pisanim podneskom uz navođenje broja i datuma presude obavesti javnog tužioca o tome. Nakon prijema ovog obaveštenja javni tužilac pokreće postupak opoziva uslovne osude pred sudom. U postupku opoziva uslovne osude sud može odrediti da će se utvrđena kazna izvršiti ili osumnjičenom dati dodatni rok za isplatu zaostalih obaveza izdržavanja iz presude. Ukoliko osuđeni i taj rok ne ispoštuje sud će najverovatnije odrediti da se utvrđena kazna izvrši.

PODNOSI SE JEDNA PO JEDNA KRIVIČNA PRIJAVA ZA ALIMENTACIJU

Ukoliko želite da izvšite pritisak na lice koje je dužno da plaća alimentaciju nemojte podnositi više krivičnih prijava dok se postupak po prethodno podnetoj krivičnoj prijavi ne okonča. Bolje je da preduzimate radnje da se prvi postupak što pre okonča a zatim podnesete novu krivičnu prijavu za drugi period. Time će osumnjičeni po svakoj krivičnoj prijavi dobiti posebnu sankciju. Ovo je veoma važno jer ako je po prvoj dobio uslovnu osudu posle druge će mu sud najverovatnije izreći težu sankciju u vidu zatvora ili novčane kazne. U suprotnom postupci mogu biti spojeni a neplatilac izdržavanja kažnjen, za ceo period nedavanja izdržavanja jednom sankcijom, koju bi inače dobio i za onu prvu krivičnu prijavu.

Ukoliko ovo činite veoma je važno da vodite računa o rokovima zastarelosti i da ne dozvolite da za neki period nedavanja izdržavanja nastupi relativna rastarelost gonjenja.

Kako ubrzati postupak za alimentaciju

Kada je neko optužen za nedavanja izdržavanja oštećeni i zakonski zastupnik ne smeju biti pasivni. Prema odredbama čl. 50 Sudskog poslovnika krivični postupci u kojima se maloletnik pojavljuje u svojstvu oštećenog su hitne prirode. Kada je neko lice optuženo da nije plaćalo izdržavanje za decu odnosno malololetnike sud je dužan da prekoredno i hitno zakazuje ročišta u ovim predmetima. U slučaju da postupajući sudija to ne čini možete mu se obratiti jednim podneskom i zamoliti ga da poštuje ove odredbe sudskog poslovnika i da ročišta zakazuje na petnaestak dana. Ako postupajući sudija ipak ne usliši vaše molbe možete se obratiti pritužbom predsedniku suda i zahtevati da se navedene odredbe sudskog poslovnika poštuju. ( To ćete učiniti tako što ćete na papiru napisati broj predmeta, nasloviti ga na predsednika suda, objasniti navedeno i predati ga pisarnici suda.) Predsednik suda dužan je da vašu pritužbu razmotri, da je dostavi na izjašnjenje sudiji na koga se odnosi i da o njenoj osnovanosti i preduzetim merama obavesti podnosioca pritužbe, kao i predsednika neposredno višeg suda. To mora učiniti u roku od 15 dana od dana prijema pritužbe. Na ovaj način ćete svakako skrenuti pažnju na vaš postupak.

Da bi se postupak što pre okončao važno je da javnom tužiocu i sudu dajete sve informacije do kojih možete doći o tome gde se optuženi nalazi. Često se dešava da optuženi izbegavaju dolazak pred sud i da menjaju adrese stanovanja. U ovakvim slučajevima, kada možete doći do adresa stanovanja optuženih o tome treba obavestiti sud odnosno javnog tužioca. Takođe je važno da se redovno odazivate pozivima suda čak i kada ste se više puta popjavljivali a optuženi nije. Može se desiti da optuženog privede policija a da zakonksi zastupnik nije došao na rošište te sud zbog toga ne može okončati postupak.

Postupak pred javnim tužiocem možete ubrzati i ukoliko mu uz krivičnu prijavu dostavite dokaze i naglasite da je neophodno hitno postupanje zbog egzistencije izdržavanog lica.

Koje dokaze podneti uz krivičnu prijavu za alimentaciju

Uz krivičnu prijavu je dobro podneti presudu kojom je prijavljeno lice obavezano na plaćanje alimentacije. Poželjno je da ova presuda bude snabdevena klauzulom pravnosnažnosti i izvršnosti. Možete je podneti i u fokokopiji. U mnogim presudama stoji da se alimentacija plaća na određeni žiro račun. Ukoliko je to vaš slučaj uz krivičnu prijavu je poželjno dostaviti i izvod sa tog računa iz koga se vidi da nije bilo uplata. Ako to nije slučaj u krivičnoj prijavi se predlaže ispitivanje zakonskog zastupnika oštećenog odnosno oštećenog kao svedoka.

Kako se piše krivična prijava za alimentaciju

Krivična prijava se može napisati rukom na papiru ili iskucati na računaru i odštampati. Ne postoji strogo propisana forma za pisanje krivične prijave. Važno je označiti lice protiv koga se podnosi krivična prijava sa bližim podacima kao što su JMBG, datum rođenja, ime oca i adresa stanovanja. Zatim se može opisati zbog čega se podnosi krivična prijava uz navođenje vremena izvršenja krivičnog dela, označenje presude po kojoj prijavljeni ne postupa i označenje oštećenog. Na kraju se može navesti ime, prezime, adresa stanovanja i broj telefona oštećenog ili zakonskog zastupnika oštećenog, odnosno podnosioca krivične prijave.

Kako se podnosi krivična prijava za alimentaciju

Otkucana i odštampana ili rukom napisana krivična prijava može se podneti neposredno pisarnici javnog tužilaštva. U tom slučaju je potrebno da ponesete dva primerka prijave. Radnici pisarnice odnosno prijema će na obe prijave staviti prijemni pečat sa datumom podnošenja. Jedan primerak ostaje tužilaštvu i po njeme se formira predmet. Drugi ostaje podnosiocu kao dokaz kada je predao krivičnu prijavu. Ovaj datum prijema je važan jer se prema njemu računa datum nastupanja relativne zastarelosti krivičnog gonjenja.

Pored neposredne predaje krivična prijava se može podneti i poštom. U tom slučaju se kod preporučene pošiljke datum predaje pošti računa kao datum podnošenja krivične prijave. Kod obične pošiljke kao datum podnošenja krivične prijave smatra se datum kada je javo tužilaštvo primilo navedenu krivičnu prijavu.

Osim pisanja na papiru krivična prijava se može podneti i usmeno i neposredno kod javnog tužioca ili u policijskoj upravi. Ukoliko na tome insistirate javni tužilac, njegovi zamenici ili tužilački saradnici dužni su da krivičnu prijavu uzmu na zapisnik i da po njoj postupaju. Ukoliko se odlučite za ovu opciju bolje je da to učinite kod javnog tužioca nego pred policijskom upravom jer ćete time ubrazati postupak.

Kada će krivična prijava za alimentaciju biti odbačena odnosno osumnjičeni biti oslobođen od optužbe

Zakon propisuje da će se učinilac dela nedavanje izdržavanja osloboditi od optužbe ako iz opravdanih razloga nije davao izdržavanje. Opravdani razlozi za nedavanje izdržavanja bi mogli biti da je učinalac u periodu nedavanja izdržavanja bio nesposoban za rad ili da je bio zatvoru. On se ne može osloboti u slučaju kada se brani da nije mogao da zaradi novac jer nije našao posao, da je u teškoj materijalnoj situaciji i sl.

Lice koje je dužno da daje izdržavanje ne može se osuditi za ovo krivično delo ako nije davalo izdržavanje dok je bilo u zatvoru. Iz tog razloga treba pokušati na sve moguće načine primorati učinioca da daje izdržavanje a da ne dođe do izricanja kazne zatvora. Samo na ovaj način će se zaštiti interes izdržavanog lica.