Lake telesne povrede kazna i odšteta – kako se goni primer

Lake telesne povrede su lako narušavanje zdravlja odnosno telesnog integriteta nekog lica. Od vrste povreda ali i od načina njihovog nastanka zavisi ko je ovlašćen za gonjenje učinioca.

lake telesne povrede

Lake telesne povrede

Lake telesne povrede kao krivično delo

Za krivično delo laka telesna povreda iz čl. 122 Krivičnog zakonika ( KZ ) odgovora onaj ko drugog lako telesno povredi ili mu zdravlje lako naruši.

Ko će goniti učinioca krivičnog dela laka telesna povreda iz čl. 122 Krivičnog zakonika ( KZ ) zavisi od sredstva kojim su ove povrede nanete.

Kada su lake telesne povrede nanete oružjem, opasnim oruđem ili drugim sredstvom podobnim da telo teško povredi i zdravlje teško naruši ovlašćeni tužilac je javni tužilac. Najčešće će se raditi o krivičnom delu laka telesna povreda iz čl. 122. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ. U tom slučaju, ukoliko već nije postupala policija treba podneti krivičnu prijavu nadležnom javnom tužiocu. Primer krivične prijave možete naći u nastavku teksta.

Ukoliko lake telesne povrede nisu nanete oružjem, opasnim oruđem ili drugim sredstvom podobnim da telo teško povredi i zdravlje teško naruši već rukom, nogom ili drugim delovima tela ovlašćeni tužilac je privatni tužilac. U tom slučaju će se raditi o krivičnom delu laka telesna povreda iz čl. 122. st. 1. KZ. To znači da onaj koji je pretrpeo povredu sam ili preko punomoćnika advokata podnosi tužbu sudu. Primer privatne tužbe možete naći u nastavku teksta.

Lake telesne povrede u saobraćaju

Traba razjasniti da se nanošenje lakih telesnih povreda u saobraćajnoj nezgodi neće tretirati kao krivično delo laka telesna povreda iz čl. 122 KZ. U tom slučaju će se raditi o krivičnom delu ugrožavanje javnog saobraćaja iz čl. 289 KZ. Za ovo krivično delo ovlašćeni tužilac je javni tužilac. Ukoliko je policija izlazila na lice mesta ona će o događaju po pravilu obavestiti javnog tužioca. Nakon toga će on dalje preduzimati radnje u cilju gonjenja odgovornog lica i oštećeni će dobiti poziv da svedoči.

Odšteta za lake telesne povrede

Odšteta usled učinjenog krivičnog dela laka telesna povreda iz čl. 122 KZ može se odmah zahtevati u krivičnom postupku. Međutim, najčešće sudovi oštećene za ostvarivanje imovinsko pravnog zahteva upućuju na parnični postupak. To znači da ukoliko se učinilac i oštećeni ne dogovore oko iznosa naknade oštećeni za ostvarivanje ove naknade mora pokrenuti parnicu. To će značiti i dodatne troškove.

Usled nanete leke telesne povrede može se ostvarivati naknada materijalne i nematerijalne štete.

Materijalnu štetu predstavljaju troškovi oko lečenja. Osim troškova lečenja to su i drugi potrebni troškovi s tim u vezi. Materijalna šteta je i zarada izgubljena zbog nesposobnosti za rad za vreme lečenja.

Nematerijalna šteta podrazumeva novčanu naknadu kao satisfakciju. Ona se može tražiti po više osnova. Može se zahtevati za pretrpljene fizičke bolove, za pretrpljene duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti ili naruženosti, povrede ugleda, časti, kao i za strah.

Odšteta za lake telesne povrede u saobraćaju

Da bi lica koja su pretrpela lake telesne povrede u saobraćajnoj nezgodi ostvarila naknadu štete ne moraju da čekaju okončanje krivičnog postupka protiv učinioca. Oni se mogu odmah obratiti osiguravajućoj kući. Osiguravajuća kuća će najverovatnije tražiti zapisnik o uviđaju saobraćajne nezgode koji možete pribaviti kod nadležnog javnog tužioca. To možete učiniti tako što ćete u nadležnom tužilaštvo kao oštećeni u postupku sami ili preko svog punomoćnika tražiti kopiju zapisnika o uviđaju saobrađajne nezgode. Ovo se odnosi na slučaj kada nije popunjen evropski izveštaj. Ukoliko osiguravajućoj kući nije sporno ko je krivac saobraćajne nezgode ne bi trebalo da bude problema oko isplate.

Ovde treba posebno obratiti pažnju u pogledu iznosa naknade koju će osiguravajuća kuća ponuditi. Dešava se da neke osiguravajuće kuće odmah i isplate na račun oštećenog određeni iznos naknade koji je niži od onog koji bi on dobio u postupku pred sudom. Zbog toga treba uložiti prigovor osiguravajućoj kući tražeći veći iznos. Uz to možete zapretiti i tužbom. Neretko se dešavalo da su osiguravajuće kompanije prihvatale prigovore i isplaćivale dodatne iznose. To su činile kako bi izbegle eventualne sudske troškove do kojih može doći.

Kada imate pravo na naknadu štete u saobraćaju možete bliže pročitati ovde.

Lake telesne povrede kazna

Ako je laka telesna povreda nanesena oružjem, opasnim oruđem ili drugim sredstvom podobnim da telo teško povredi ili zdravlje teško naruši zakon propisuje da će se učinilac kazniti zatvorom do tri godine. Međutim, sud može učiniocu ovog dela izreći i sudsku opomenu, ako je učinilac bio izazvan nepristojnim ili grubim ponašanjem oštećenog.

Ukoliko se radi o lakoj telesnoj povredi koja se goni po privatnoj tužbi i koja nije naneta oružjem, opasnim oruđem ili drugim sredstvom podobnim da telo teško povredi ili zdravlje teško naruši učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Za učinioca krivičnog dela ugrožavanje javnog saobraćaja iz čl. 289 KZ, ukoliko je ono učinjeno iz nehata, odnosno ukoliko učinilac nije bio u alkoholisanom stanju propisana je novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine. Ukoliko je učinilac ovog dela bio pijan smatra se da je delo izvršio sa umišljajem i u tom slučaju zaprećena je kazna zatvora u trajanju do tri godine.

Ovu su propisane kazne za navedena krivična dela. Međutim, koju će kaznu sud izreći učiniocu zavisi od mnogih okolnosti. Ponajviše od ranije osuđivanosti učinioca. U najvećem broju slučajeva kada se radi o neosuđivanim licima sudovi su izricali uslovne osude.

Lake telesne povrede zastarelost

Privatna tužba za nanosenje lake telesne povrede se podnosi u roku od tri meseca od dana kada je oštećeni saznao za krivično delo i osumnjičenog. Ukoliko u ovom roku, o događaju ne obavestite policiju, ne podnesete krivičnu prijavu, niti podnesete tužbu sudu gubite pravo da gonite učinioca krivičnog dela laka telesna povreda iz čl. 122. st. 1. KZ. Više o zastarelosti krivičnog gonjenja možete pročitati ovde.

Međutim, ukoliko se radi o krivičnom delu laka telesna povreda iz čl. 122. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ, odnosno ukoliko su povrede nanete oružjem, opasnim oruđem ili drugim sredstvom podobnim da telo teško povredi i zdravlje teško naruši rok za podnošenje krivične prijave je znatno duži. Krivičnu prijavu možete podneti u roku od čak tri godine od izvršenja krivičnog dela. Time ćete prekinuti zastarelost krivičnog gonjenja. Ovaj rok važi i za prijavljivanje krivičnog dela ugrožavanje javnog saobraćaja iz čl. 289 KZ.

Zaključuje se da ukoliko oštećeni ne podnese krivičnu prijavu u roku od tri godine od dana kada mu je povreda naneta nastupa zastarelost krivičnog gonjenja i nakon toga učinilac neće moći biti gonjen niti kažnjen.

lake telesne povrede
lake telesne povrede

Ukoliko vam je neko naneo lake telesne povrde prvo što treba da uradite je da se javite lekaru. Ovo je bitno pre svega da bi lekari procenili i sanirali povrede. Pored toga ćete dobiti lekarski izveštaj kao dokaz da ste tog dana zadobili opisane povrede. Ovaj izveštaj može biti odlučujući dokaz na sudu. Kada kažete lekaru da vas je drugo lice tuklo lekar ima obavezu da o tome obavesti policiju. Policija o događaju obaveštava javnog tužioca koji odlučuje da li će goniti učionica ili će prepustiti privatnom tužiocu odnosno oštećenom da podnese tužbu za lake telesne povrede.

Kome se podnosi tužba

Privatna tužba za lake telesne povrede se podnosi osnovnom sudu. Mesno nadležan sud za ovo krivično delo je, po pravilu, sud na čijem području su oštećenom nanete povrede odnosno sud u mestu gde je učinilac preduzimao radnju kojom je naneo povrede oštećenom. Po zakonu privatna tužba se može podneti i sudu na čijem području okrivljeni ima prebivalište ili boravište. Oštećeni može birati kom sudu će podneti tužbu. On to može učiniti u mestu izvršenja krivičnog dela ali i u mestu prebivališta ili boravišta lica koje mu je nanelo lake telesne povrede.

Treba napomenuti da se posle zakazivanja glavnog pretresa, sud ne može oglasiti mesno nenadležnim niti stranke mogu isticati prigovor mesne nenadležnosti. To znači da privatni tužilac može podneti privatnu tužbu i nekom dugom osnovnom sudu koji po zakonu nije mesno nadležan. Ukoliko sud zakaže glavni pretres, odnosno ukoliko do zakazivanja glavnog pretresa ne bude prigovora mesne nenadležnosti uspostavlja se mesna nadležnost tog suda i postupak se mora okončati pred tim sudom.

Kome se podnosi krivična prijava

Krivičnu prijavu je najbolje podneti Osnovnom javnom tužiocu prema mestu gde je izvršeno krivično delo. Mesto izvršenja krivičnog delo je mesto u kome je učinilac preduzeo radnje odnosno gde je nastupila posledica. Osnovni javni tužilac ili njegov zamenik će odlučiti o tome da li će ovu priijavu odbaciti, prikupljati dodatne dokaze ili optužiti osumnjičenog. Zbog toga nije neophodno krivičnu prijavu podnositi policiji. Policija će najčešće o tome samo obavestiti javnog tužioca i od njega čekati dalje instrukcije za postupanje.

Šta mora da sadrži privatna tužba

Po zakonu privatna tužba treba da sadrži:
1) ime i prezime okrivljenog sa ličnim podacima ukoliko su poznati;
2) kratak opis dela ( vreme i mesto izvršenja, subjektivne elemente, zakonsku definiciju krivičnog dela i opis ponašanja optuženog)
3) zakonski naziv krivičnog dela;
4) označenje suda pred kojim se ima održati glavni pretres;
5) predlog koje dokaze treba izvesti na glavnom pretresu, sa naznačenjem činjenica koje bi se imale dokazati i kojim od predloženih dokaza;
6) predlog vrste i mere krivične sankcije i mere čije se izricanje traži.
7) potpis podnosioca

U članku Tužba za uvredu autor ovog teksta je detaljno pisao o tome koje podatke u privatnoj tužbi treba navesti o okrivljenom, vremenu i mestu izvršenja krivičnog dela i subjektivnim elementima. To se u potpunosti odnosi i na tužbu za lake telesne povrede. O tome možete pročitati ovde TUŽBA ZA UVREDU – KAKO NAPISATI TUŽBU – PRIMER TUŽBE (mojaprava.com)

Ono što se razlikuje od tuzbe za uvredu u kratkom opisu dela je zakonska definicija krivičnog dela i opis ponašanja optuženog. Naravno potrebno je izmeniti i zakonski naziv krivičnog dela.

Zakonska definicija konkretnog krivičnog dela

U opisu dela koje se okrivljenom stavlja na teret neophodno je uneti doslovce definiciju tj. biće krivičnog dela onako kako je ono definisano u Krivičnom zakoniku. Veoma je bitno ne parafrazirati i ne unosti slične termine već prepisati taj deo iz Krivičnog zakonika. Ukoliko je krivično delo laka telesna povreda definasano u zakonu tako da to krivično delo čini onaj ko drugog lako telesno povredi ili mu zdravlje lako naruši, u tužbi treba napisati – lako telesno povredio drugog. Nije dovoljno, po mišljenju autora, navesti samo da je optuženi udario privatnog tužioca. Ukoliko opis dela ne sadrži zakonku definiciju dela sud može doneti oslobađajuću presudu jer delo koje se okrivljenom stavlja na teret nije krivično delo. Druge termine i parafraziranje treba ostaviti za deo opisa dela u kojem će se navesti ponašanje okrivljenog koje predstavlja krivično delo odnosno vređanje.

Opis ponašanja okrivljenog koje mu se stavlja na teret

Na kraju opisa dela treba opisati kojom je to radnjom izvršio krivično delo. Nakon zakonske definicije krivičnog dela, opis dela se odvaja zapetom, a nakon toga se obično počinje rečima – tako što je, na način što je. Potom se dodaje opis ponašanja okrivljenog. To bi izgledalo npr. ovako – lako telesno povredio privatnog tužioca tako što je privatnom tužiocu zadao udarac zatvorenom šakom ( pesnicom) u predelu poglavine. Stava sam da prilikom opisa ponašanja okrivljenog ne treba detaljno i opširno opisivati ceo događaj. Ne treba u ovom delu navoditi šta je prethodilo tom udarcu, šta je ko kome pre toga rekao i slično ukoliko to nisu konkretne radnje koje predstavljaju krivično delo. Time se samo opterećuje kratak opis dela. Tokom postupka će sud svakako ispitati stranke i utvrditi sve bitne činjenice od značaja za presuđenje.

Uzročna veza između radnje okrivljenog i lake telesne povrede

Kada ste uneli zakonsku definiciju krivičnog dela i opis radnje optuženog tu posao nije završen. Potrebno je jasno navesti da su konkretne povrede konstatovane kod oštećenog u uzročno-posledičnoj vezi sa opisanom radnjom optuženog. To se čini tako što se nakon zakonske definicije krivičnog dela i opisa ponašanja optuženog dodaje čime mu je naneo laku telesnu povredu izraženu u vidu nagnječenja sa hematomom veličine 2 cm u predelu poglavine.

Kod opisa lakih telesnih povreda treba citirati navode veštaka medicinske struke odnosno navesti onako kako su one napisane u izveštaju lekara. Ukoliko još uvek nije sačinjen nalaz i mišljenje veštaka medicinske struke treba opisati povrede onako kako su one opisane u izveštaju lekara. Kada u toku postupka dobijete nalaz i mišljenje veštaka podneskom ili na samom glavnom pretresu možete precizirati privatnu tužbu. To ćete učiniti tako što ćete povrede opisati onako kako ih je napisao veštak medicinske struke.

ZAKONSKI NAZIV KRIVIČNOG DELA

Odmah ispod kratkog opisa dela navodi se zakonski naziv krivičnog dela uz naznačenje člana zakona. Pored numerisanja člana zakona potrebno je označiti i stav, odnosno tačku ukoliko se član zakona sastoji od više stavova i tačaka. Tako bi zakonski naziv kruvičnog dela laka telesna povreda u privatnoj tužbi glasio – čime je izvršio krivično delo laka telesna povreda iz čl. 121. st. 1. KZ.Zakonski naziv dela se uvek piše u nominativu i malim početnim slovom.

Kratak opis dela i zakonski naziv krivičnog dela bi glasili:

dana 16. aprila 2021.godine, oko 12,00 časova, u Kruševcu, u stanju uračunljivosti, svestan svog dela i njegove zabranjenosti i hteo njegovo izvršenje, lako telesno povredio drugog tako što je privatnom tužiocu BB zadao udarac zatvorenom šakom ( pesnicom) u predelu poglavine čime mu je naneo laku telesnu povredu izraženu u vidu nagnječenja sa hematomom veličine 2 cm u predelu poglavine.

Na navedeni način okrivljeni MM je izvršio krivično delo laka telesna povreda iz čl. 122. st. 1. KZ.

Koje dokaze predlagati za lake telesne povrede

U pogledu predloga koje dokaze treba izvesti na glavnom pretresu, predloga vrste i mere krivične sankcije čije se izricanje traži, kao i potpisa podnosioca bilo je takođe reči u članku – Tužba za uvredu. Međutim, ovde treba naglasiti da kod privatne tužbe za lake telesne povrede obavezno treba predložiti uvid u medicinsku dokumentaciju odnosno izveštaje lakara koji se i prilažu uz tužbu. Pored toga obavezno treba predložiti medicinsko veštačenje vrste i načina nastanka telesne povrede.

Treba napomenuti da je veoma bitno da se privatni tužilac i svedoci jasno izjasne na glavnom pretresu o načinu na koji je učinilac oštećenom naneo povrede. Ocena verodostojnosti njihovih iskaza u mnogome može zavisiti od toga da li su ti iskazi saglasni mišljenju veštaka u pogledu mogućeg mehanizma nastanka konstatovanih povreda kod oštećenog.

Prilikom donošenja odluke da li podneti privatnu tužbu i za koje krivično delo treba biti veoma obazriv. Ukoliko je kod oštećenog usled udarca u predelu lica došlo samo do prolaznog crvenila na obrazu neće se raditi o krivičnom delu laka telesna povreda iz čl. 121 KZ. Međutim, takav udarac u lice može predstavljati realnu uvredu zbog čega treba podneti privatnu tužbu za krivično delo uvreda iz čl. 170 KZ. Sve o tužbi za krivično delo uvreda iz čl. 170 KZ možete pročitati ovde.

Primer privatne tužbe za lake telesne povrede možete preuzeti ispod.

Krivična prijava za lake telesne povrede

O tome kako se piše krivična prijava, šta treba da sadržit i kako se podnosi autor je detaljnije pisao u tekstu ALIMENTACIJA – KRIVIČNA PRIJAVA ZA ALIMENTACIJU – PRIMER. Sve što je u tom tekstu navedeno o podacima lica koje se prijavljuje, vremenu izvršenja dela i o podacima podnosioca krivične prijave važi i za krivičnu prijavu za lake telesne povrede. Kod krivične prijave za lake telesne povrede samo treba dodati mesto izvršenja krivičnog dela i kratko opisati način na koji je došlo do povređivanja.

Uz ovu krivičnu prijavu obavezno se podnosi izveštaj lekara kojim je konstatovana povreda. Poželjno je navesti i svedoke ukoliko je bilo očevidaca događaja. Za predložene svedoke navesti imena, prezimena i adrese stanovanja kako bi javni tužilac mogao da ih pozove radi svedočenja.

Primer krivične prijave za lake telesne povrede možete preuzeti ispod.

Troškovi postupka za lake telesne povrede

Ukoliko podnosilac privatne tužbe angažuje punomoćnika advokata i uspe u postupku ima pravo da traži da mu osuđeni naknadi troškove krivičnog postupka. Osim troškova na ime angažovanja advokata može tražiti i druge troškove postupka kao što su troškovi prevoza za ročišta i sl. Ovo se odnosi i na oštećenog koji je podneo krivičnu prijavu i koji je tokom postupka imao angažovanog advokata kao svog punomoćnika.

Treba napomenuti da privatni tužilac ima pravo i na troškove pribavljanja lekarskog uverenja jer je to nužni izdatak vezan za prikupljanje dokaza za podnošenje privatne tužbe pošto je teret dokazivanja optužbe na privatnom tužiocu. Ovakav stav zauzeo je Vrhovni kasacioni sud u svojoj presudi KZZ 689/22.

Laka telesna povreda kod nasilja u porodici

Treba pojasniti da se u slučaju da je lake telesne povrede nekom licu naneo član porodice neće raditi o krivičnom delu laka telesna povreda iz čl 122. KZ. Tada se može raditi o krivičnom delu nasilje u porodici iz čl. 194. KZ. Članom porodice smatraju se: supružnici, njihova deca, preci supružnika u pravoj liniji krvnog srodstva, vanbračni partneri i njihova deca, usvojilac i usvojenik, hranilac i hranjenik. Članovima porodice smatraju se i braća i sestre, njihovi supružnici i deca, bivši supružnici i njihova deca i roditelji bivših supružnika, ako žive u zajedničkom domaćinstvu, kao i lica koja imaju zajedničko dete ili je dete na putu da bude rođeno, iako nikada nisu živela u istom porodičnom domaćinstvu. Za krivično delo nasilje u porodici iz čl. 194. KZ ovlašćeni tužilac je javni tužilac te u tom slučaju treba podneti krivičnu prijavu.

U kojim se još slučajevima neće raditi o krivičnom delu laka telesna povreda iz čl 122. KZ već o drugim krivičnim delima možete pročitati ovde.

Laka telesna povreda kod drugih krivičnih dela

Neće svako nanošenje lake telesne povrede predstvljati krivično delo laka telesna povreda iz čl. 122 KZ.

Ukoliko su lake telesne povrede nanete službenom licu prilikom sprečavanja u vršenju službene radnje koju je preduzimalo u okviru svojih ovlašćenja, radi će se o krivičnom delu sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje iz čl. 322. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ.

Kada je oštećeni sudija, javni tužilac i zamenik javnog tužioca kome su ove povrede nanete prilikom ometanja ili sprečavanja u vršenju svoje funkcije postojaće krivično delo ometanje pravde iz čl. 336 b st. 2. KZ. Isto krivično delo postojaće i kada je oštećeni advokat kome su ove povrede nanete prilikom ometanja ili sprečavanja u vršenju advokatske službe.

Kada je oštećeni advokat ili član njegove porodice kome su nanete lake telesne povrede u vezi sa obavljanjem advokatske službe postojaće krivično delo napad na advokata iz čl. 336 v st. 2 u vezi sa st. 1 KZ.

Za nanašenje lakih telesnih povreda prilikom izvršenja drugih krivičnih dela ovlašćeni tužilac je javni tužilac

Za navedena krivična dela krivično gonjenje će preduzeti javni tužilac. To će biti slučaj i kada je vojnom licu naneta laka telesna povreda u vršenju službe. Tada govorimo o krivičnom delu napad na vojno lice u vršenju vojne službe iz čl. 404 st. 2 u vezi sa st. 1 KZ.

Kada je neko lice zadobilo lake telesne povrede prilikom izvršenja krivičnog dela nasilničko ponašanje iz čl 344. KZ ili u saobraćajnoj nezgodi takođe je ovlaščeni tužilac javni tužilac.