Kada presuda postaje pravnosnažna

Kada presuda postaje pravnosnažna zavisi od više okolnosti. Pre svega zavisi od toga kada su strankama uručeni overeni prepisi presuda, potom od rokova za izjavljivanje žalbe, te da li su žalbe izjavljene ili ne. Ova pitanje regulišu i Zakonik o krivičnom postupku ali i Zakon o parničnom postupku. U ovom tekstu možete pročitati kada presuda postaje pravnosnažna u krivičnom a kada u parničnom postupku.

Kada presuda postaje pravnosnažna

Kada presuda postaje pravnosnažna u krivičnom postupku

Ovo pitanje regulisano je članom 275 Zakonika o krivičnom postupku. Presuda postaje pravnosnažna kada se više ne može pobijati žalbom ili kada žalba nije dozvoljena.

Ukoliko protiv presude nisu izjavljene žalbe ona postaje pravnosnažna nakon proteka roka za izjavljivanje žalbe. O tome u nastavku teksta možete pročitati primer.

Od krivičnog dela odnosno zaprećene kazne za krivično delo koje je predmet optužbe može zavisiti kada će presuda postati pravnosnažna. U postupku za krivična dela za koja je kao glavna kazna propisana novčana kazna ili kazna zatvora do osam godina žalba se može izjaviti u roku od osam dana od dana dostavljanja overenog prepisa presude. To znači da presuda ne može postati pravnosnažna dok ne bude dostavljena strankama i braniocu, osim u slučaju odricanja prava na žalbu.

U postupku za krivična dela za koja je kao glavna kazna propisana kazna zatvora od osam godina i preko odam godina zatvora žalba se može izjaviti u roku od petnaest dana od dana dostavljanja overenog prepisa presude.

Kako se računaju rokovi za izjavljivanje žalbe

Dan kad je dostavljanje izvršeno, ne uračunava se u rok, već se za početak roka uzima prvi naredni dan. Ako poslednji dan roka pada na državni praznik ili u subotu ili u nedelju ili u neki drugi dan kad državni organ nije radio, rok ističe protekom prvog narednog radnog dana.

Primer : Kada su stranke i branilac overeni prepis presude, na koju se može izjaviti žalba u roku od osam dana od dana prijema, primili 2. februara 2024.godine, poslednji dan roka za izjavljivanje žalbe bi padao u subotu 10. februara 2024.godine. U tom slučaju rok za izjavljivanje žalbe se pomera do narednog radnog dana. To znači da bi poslednji dan za izjavljivanje žalbe bio 12. februar 2024.godine. Ukoliko žaba ne bi bila izjavljena ni 12.februara 2024.godine presuda bi postala pravnosnažna narednog dana odnosno 13. februara 2024.godine.

Uredna dostava presude u krivičnom postupku

Rok za izjavljivanje žalbe računa se tek od uredne dostave.

Pismeno se dostavlja neposrednom predajom licu kome je upućeno. Dostavljanje se u praksi vrši putem pošte, putem sudskih dostavljača ili policije. Primalac i dostavljač potpisuju potvrdu o izvršenom dostavljanju – dostavnicu ili povratnicu. Primalac na potvrdi upisuje dan prijema i od tog datuma počinju da se računuju rokovi za izjavljivanje žalbe. Ako je primalac nepismen ili nije u stanju da se potpiše, dostavljač će ga potpisati, naznačiti dan prijema i staviti napomenu zašto je potpisao primaoca. Ako primalac odbije da potpiše potvrdu iz stava 2. ovog člana, dostavljač će to zabeležiti na potvrdi i naznačiti dan predaje i time je dostavljanje izvršeno.

Pravila dostave u krivičnom postupku se razlikuju za okrivljenog i druge učesnike u postupku.

Dostavljanje okrivljenom

Ako se dostavljanje pismena okrivljenom ne može izvršiti na adresu o kojoj je okrivljeni obavestio organ postupka, dostavljač će ostaviti obaveštenje da će se pismeno istaći na oglasnoj tabli i po mogućstvu, na internet stranici organa postupka. Po proteku roka od osam dana od dana isticanja pismena smatra se da je dostavljanje izvršeno. Ako je okrivljeni punomoćjem branioca ovlastio za prijem pismena od čijeg dostavljanja teče rok za izjavljivanje pravnog leka, predajom pismena advokatskoj kancelariji branioca smatra se da je dostavljanje izvršeno.

Izuzetno, ako okrivljenom koji nema branioca treba dostaviti presudu kojom mu je izrečena krivična sankcija koja se sastoji u lišenju slobode, a dostavljanje se ne može izvršiti na adresu o kojoj je okrivljeni obavestio sud, postaviće mu se branilac po službenoj dužnosti dok okrivljeni ne obavesti sud o novoj adresi. Postavljenom braniocu će se odrediti potreban rok za upoznavanje sa spisima koji ne može biti kraći od tri dana, a posle toga će mu se presuda dostaviti i postupak nastaviti.

Dostavljanje tužiocu

Javnom tužiocu se pismena dostavljaju predajom pisarnici javnog tužilaštva. Kada se dostavljaju odluke od čijeg dostavljanja teče rok, kao dan dostavljanja smatra se dan predaje pismena pisarnici javnog tužilaštva.

Ako oštećeni kao tužilac ili privatni tužilac ima punomoćnika, pismena se dostavljaju samo punomoćniku, a ako ih ima više, samo jednom od njih. Na isti način pismena se dostavljaju oštećenom koji ima punomoćnika.

Dostavljanje braniocu

Većina advokata čije je sedište kancelarije u mestu sedišta suda imaju u sudu posebne pregratke za dostavu pismene. Ova dostava se vrši putem dostavnica na kojoj se upisuje datum prijema. Drugi način je dostave preko pošte pri čemu važe opšta pravila o dostavljanju.

Kada presuda postaje pravnosnažna u slučaju odricanja prava na žalbu

Ukoliko su se stranke odrekle prava na žalbu presuda postaje pravnosnažna danom odricanja prava na žalbu.

Kada presuda postaje pravnosnažna u slučaju izjavljivanja žalbe

Kada su protiv presude izjavljene žalbe datum pravnosnažnosti presude zavisi od ishoda postupka po žalbi. Ukoliko drugostepeni sud potvrdi ili preinači prvostepenu presudu kao datum pravnosnažnosti uzima se datum donošenja drugostepene presude.

U slučaju da se presuda po žalbi ukine i vrati na ponovno suđenje prvostepena presuda ne može postati pravnosnažna već prvostepeni sud mora doneti drugu presudu. Za tu drugu presudu, u pogledu nastupanja njene pravnosnažnosti, važi ista pravila kao i za prvu, s tim što drugostepeni sud po drugi put ne može ukinuti prvostepenu presudu.

Kada presuda postaje pravnosnažna u parničnom postupku

Ovo pitanje regulisano je članom 359 Zakona o parničnom postupku. Presuda koja više ne može da se pobija žalbom postaje pravnosnažna.

Ukoliko protiv presude nisu izjavljene žalbe ona postaje pravnosnažna nakon proteka roka za izjavljivanje žalbe. Blagovremeno izjavljena žalba sprečava da presuda postane pravnosnažna u delu koji se pobija žalbom. Od vrste i vrednosti spora može zavisti rok za izjavljivanje žalbe.

Stranka može da izjavi žalbu protiv presude donete u prvom stepenu, u parničnom postupku, u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa presude. Međutim, ukoliko se radi o sporu male vrednosti onda je rok za izjavljivanje žalbe 8 dana. Rok za žalbu računa se od dana objavljivanja presude, a ako je presuda, dostavljena stranci, rok se računa od dana dostavljanja. U meničnim i čekovnim sporovima rok za žalbu je takođe 8 dana od dana dostavljanja prepisa presude.

Sporovi male vrednosti, su sporovi u kojima se tužbeni zahtev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi dinarsku protivvrednost 3.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe. Kao sporovi male vrednosti smatraju se i sporovi u kojima se tužbeni zahtev ne odnosi na potraživanje u novcu, a tužilac je u tužbi naveo da pristaje da umesto ispunjenja određenog zahteva primi određeni novčani iznos koji ne prelazi navedeni iznos. Kao sporovi male vrednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tužbenog zahteva nije novčani iznos, a vrednost predmeta spora koju je tužilac u tužbi naveo ne prelazi ovaj iznos.

Računanje rokova za izjavljivanje žalbe

Rokovi za izjavljivanje žalbe u parničnom postupku se računaju na isti način kao i u krivičnom postupku. O ovome je bilo reči u prethodnom delu teksta pa čitaoce upućujem na taj deo teksta kako se ne bismo ponavljali.

Uredna dostava presude u parničnom postupku

Dostavljanje presude se fizičkim licima vrši na adresu koja je označena u tužbi, odnosno na adresu prebivališta ili boravišta upisanu kod organa nadležnog za vođenje evidencije o ličnim kartama. Dostavljanje državnim organima, organima autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave vrši se predajom pismena u prostoriji za prijem pismena ili pisarnici. Kao dan dostavljanja smatra se dan predaje pismena. Dostavljanje pravnim licima vrši se predajom pismena u prostorijama pravnog lica zaposlenom licu u pravnom licu, odnosno zastupniku pravnog lica na adresu iz javnog registra, odnosno na adresu njegovog prebivališta.

Presuda u parničnom postupku se dostavlja lično stranci, odnosno zakonskom zastupniku ili punomoćniku. Ako se lice kome pismeno mora lično da se dostavi ne zatekne tamo gde dostavljanje treba da se izvrši, pod uslovom da je adresa tačna, dostavljač će da ostavi obaveštenje da pismeno može da se preuzme u sudu u roku od 30 dana od dana pokušanog dostavljanja. U tom slučaju kopija pismena se ističe i na oglasnoj tabli suda. Po proteku ovog roka, smatra se da je dostavljanje izvršeno i od tada počinju da teču rokovi za izjavljivanje žalbe.

Ako lice kome je pismeno upućeno, bez opravdanog razloga odbije da primi pismeno, dostavljač će da ga ostavi u stanu ili u prostorijama gde lice kome je pismeno upućeno radi ili će pismeno da pribije na vrata stana ili prostorije. Na dostavnici će da se zabeleži dan, čas i razlog odbijanja prijema, kao i mesto gde je pismeno ostavljeno. Time se smatra da je dostavljanje izvršeno. Od datuma koji tom prilikom dostavljač navede teču rokovi za izjavljivanje žalbe.

Kada presuda postaje pravnosnažna u parničnom postupku u slučaju izjavljivanja žalbe ili odricanja prava na žalbu

O ovome je takođe bilo reči u prethodnom delu teksta koji se odnosi na krivični postupak. Kako u ovom delu nema razlika čitaoce takođe upućujem na taj deo teksta kako se ne bismo ponavljali.

Zaključak

Pravnosnažnost presude označava trenutak kada presuda postaje konačna i ne može se više osporavati ili pobijati žalbom. Pravnosnažnost presude omogućava njeno izvršenje. To znači da se kazna izrečena presudom u krivičnom postupku može izvršiti. U parničnom postupku može se sprovesti prinudno izvršenje posredstvom javnih izvršitelja.

Međutim, to ne znači da se presuda ne može pobijati drugim pravnim lekovima. Postoje vanredni pravni lekovi kojima se pravnosnažna presuda može pobijati pred Vrhovnim sudom, kao i ustavna žalba Ustavnom sudu. O ovome će biti reči u nekom od narednih tekstova.